Potencijalni udar asteroida u Zemlju 2032. godine

[Puky Lee]

Asteroid naziva 2024 YR4, promjera između 40 i 90 metara, mogao bi udariti u Zemlju 22. prosinca 2032. godine. Procjene su se povećale na 3 posto što je trenutno puno. No, vjeruje se da će se potencijalna opasnost smanjiti za koju godinu kada će biti ipak malo bliže i kad će mu se moći točnije odrediti putanja. (Index)

Da se radi o asteroidu od kojeg ne moramo strahovati, umiruje i Korado Korlević za Novu tv:

Ne trebamo se bojati asteroida, premali je. No, u slučaju udara, to je 'grad kiler' asteroid, objekt koji je jako lokalno opasan. Može se dogoditi, ako bude totalna pegula i mi nesposobni braniti se od njega, da tog 22.12.2032. udari recimo u Accru u Africi i bude 4 milijuna mrtvih. Vjerojatnost za to je izuzetno mala. Nama je uvijek opasno ono što ne poznamo, imamo još 200 statistički većih opasnosti za koje ne znamo gdje su. Od 2028., kad se bude definitivno znalo imamo li udar ili ne, imamo 4 godine da mu pošaljemo presretače da ga se uništi. I to nije objekt koji mi ne znamo uništiti, mi smo 2022. već uništili jednog

 

[Dr. Gonzo]

Mogu ja performulirati članak za narod u Gonzo (svom) stilu? Mogu, hvala.

Asteroid smrti: kartu za kraj svijeta uzimate na blagajni, gotovina ili kartica?

Zamislite ovo: negdje u visinama, u hladnom vakuumu svemira, valja se veliki kamen, komad prljavog leda i prašine, svemirska cigla s našim imenom na njoj. I dok mi ovdje na Zemlji pijuckamo kave i svađamo se oko gluposti, taj asteroid, ta nebeska beštija, ima zakazan sastanak s atmosferom 22. prosinca 2032. godine.

Ali čekaj malo—3,1 posto vjerojatnosti udara? To nije ni dovoljno da se kladionice zabrinu. Šansa da te izudara pijani rođak na božićnoj večeri je veća. No, ako se dogodi, ako stvarno pogodi, bit će to vatromet epskih razmjera.

Astronom Korado Korlević nam poručuje da je to tek "grad killer" asteroid. Neće nas vratiti u kameno doba, ali recimo da imate avionsku kartu za Accru, Ganu... Možda biste trebali razmisliti o povratu novca. Jer ako stvarno pukne, bit će to 700 puta Hirošima—dovoljno da se dotični grad u trenutku pretvori u fusnotu u povijesnim knjigama.

Ali nema frke, kažu ljudi iz NASA-e i sličnih institucija. Ima vremena za reakciju. Od 2028. znat ćemo točno kamo ide, i imamo četiri godine da ga razvalimo svemirskim presretačima. Kako kaže Korlević, već smo 2022. pogodili jedan asteroid. Dobra vježba, ali ovo je kao da si nokautirao kesu za boks i sada misliš da možeš pobijediti Mikea Tysona.

I dok se svjetske sile igraju svemirskog biljara, običnom čovjeku ostaje samo čekati i gledati. Možda će se asteroid raspasti u atmosferi i bit će samo svjetlosni show, možda će postati nova atrakcija na YouTubeu—"Ovo je trenutak kada je Accra prestala postojati"—a možda će, baš tog 22. prosinca, netko u sjeni, negdje u Pentagonu, pritisnuti crveni gumb i poslati ga ravno u zaborav.

A do tada, dragi čitatelju, što drugo preostaje nego uživati u životu? Jer svemir uvijek ima kartu za jedan smjer, pitanje je samo kada ćeš ju izvući.

 

[Sneeweis]

Ni penziju necu docekati ako nas kresne

 

[Puky Lee]

Ja si dotad kupim objektiv za lovljenje spektakularnog vatrometa.

 

[Sneeweis]

Ja si dotad kupim objektiv za lovljenje spektakularnog vatrometa.

Naravno, puknut ce u ove siromasne dijelove Zemlje. Makar, kad pogledas Zemlju, samo je 29% sanse da opce pogodi tlo, a onda na to umanjeno valjda 5% sanse da pogodi nekud gdje je naseljeno. Dodas na to 3% opce sanse da nas i pogodi - ima smisla da kupujes objektiv i uzivas u spektaklu

 

[Puky Lee]

Makar će nas najvjerojatnije ipak promašiti. Što je na sreću, ali ipak tugica. Nikako da ti bude win-win kad si fotograf!

 

[Sneeweis]

Makar će nas najvjerojatnije ipak promašiti. Što je na sreću, ali ipak tugica. Nikako da ti bude win-win kad si fotograf!

Gledaj to s pozitivne strane - ustedit ces lovu za kupnju objektiva za lovljenje spektakularnih vatrometa, pa si mozes kupiti neki pogodniji (ako to tak idu rezlike) za snimanje i slavljenje zivota

 

[Perica]

Asteroid naziva 2024 YR4, promjera između 40 i 90 metara, mogao bi udariti u Zemlju 22. prosinca 2032. godine.

Meni je ovo ludnica, da mogu uočiti takav mali asteroid, ko zna koliko daleko (zna li neko?) i znati kad točno će tu negdje prolaziti. Šta ti je fizika i matematika!

I ovo mi nije jasno: vjerojatnost da će nas pogoditi je 3%, pa to nije mala vjerojatnost. Evo gledam neke izračunate primjere vjerojatnosti:

• Da startup postane "jednorog" (vrijednost preko 1 milijarde $) – Oko 1%.
• Da nogometni vratar postigne gol iz igre – Oko 0,5%.
• Gol izravno iz kornera – Manje od 1%, ovisno o izvođaču.
• Da budeš izabran za sudjelovanje u reality showu – Oko 1-3%, ovisno o natjecanju.
• Rađanje blizanaca – Oko 1,5% za prirodne trudnoće.

I to su stvari koje se događaju. I onda Korlević kaže "Vjerojatnost za to je izuzetno mala. Nama je uvijek opasno ono što ne poznamo, imamo još 200 statistički većih opasnosti za koje ne znamo gdje su." Utješno.

 

[Puky Lee]

Šanse da se asteroid sudari sa Zemljom pale na 1,5 posto (HRT)

Njuzfleš: To je ko burza postalo, hoće li netko po asteroidu nazvati kriptovalutu?

 

[Plejada]

Mislim da nekako nema straha za udarac. Mi sami sebi pucamo u nogu, tu smo najbolji

 

[Puky Lee]

Zanimljiv članak BCC-a: To je zapravo asteroid koji ima svoju orbitu i na jednom dijelu naše putanje nam se nalaze sjecišta (to je odgovor Perici na pitanje kad se već divi fizici i kako oni to mogu tako predvidjeti). Dakle, to nije tamo neki udaljeni asteroid koji ide ravno pa smo mu na putu nego ga vuče neka gravitacija, samo je tijelo relativno malo pa zato takva izdužena putanja. On stalno kruži među planetima našeg sustava i tko zna dokle.

https://ichef.bbci.co.uk/news/1024/cpsprodpb/d3e9/live/c85d1bc0-f080-11ef-9e61-71ee71f26eb1.png.webp

Prošao nam je relativno blizu 31. siječnja, oko 48 milijuna km (Mars nam je udaljen oko 225 milijuna km, npr.)

 

[Kći Rajanova]

Kad gledaš Mjesec on je sav u kraterima od asteroida, jel tako? To je ostalo vidljivo valjda jer nema ni mora ni šuma i ničega što bi prebrisalo trag asteroida. Zaključujem da je onda i Zemlja vjerojatno isto tako izbušena kroz vrlo dugi niz godina i će ju asteroidi gađati i dalje. A ti krateri na Mjesecu su toliki da ih se vidi dalekozorom i da je postojao bilo kakav život na njemu, više ga ne bi bilo.

Tako da mi se čini neizbježnim da će Zemlju prije ili kasnije izgađati asteroidi koji će uništiti sve živo.

 

[Sneeweis]

Kad gledaš Mjesec on je sav u kraterima od asteroida, jel tako? To je ostalo vidljivo valjda jer nema ni mora ni šuma i ničega što bi prebrisalo trag asteroida. Zaključujem da je onda i Zemlja vjerojatno isto tako izbušena kroz vrlo dugi niz godina i će ju asteroidi gađati i dalje. A ti krateri na Mjesecu su toliki da ih se vidi dalekozorom i da je postojao bilo kakav život na njemu, više ga ne bi bilo.

Tako da mi se čini neizbježnim da će Zemlju prije ili kasnije izgađati asteroidi koji će uništiti sve živo.

Razlika izmedju Mjeseca i Zemlje je ta sto Zemlja ima atmosferu, pa dosta malih meteora izgore radi trenja sa zrakom prije dolaska da do tla (ilitiga zvijezde padalice), dok Mjesec nema atmosferu i doslovno svaki kamencic padne na njega i napravi makar kratercic. Ali veliki meteori su prekrivneni travom ili su pali u oceane, pa se ne vide oziljci, tu si u pravu

 

[Sneeweis]

Sad mi bas pala misao:

Jel neznanje blazeno?

Ono, kroz proteklih 4-5 tisuca godina civilizacije valjda je bilo na stotine takvih potencijalnih prijetnji, za koje ljudi nisu ni mogli znati, pa se nisu ni opterecivali time. Danas nas se informaitvno spamma i drzi u strahu sa svakom najsitnijom pizdom materinom, od tri umrla na Papui Novog Gvineji kao potencijalnom opasnosti tipa kuge, do nekog random asteroida u prolazu koji ce unistiti civilizaciju gone nego sto je unistio Atlantidu.

Jel zapravo neznanje takvih stvari blazeno i ne stvara pritisak? Znate selektirati ili odlijepiti od takvih stvari da ne utjecu na vas?

 

[Moramo razgovarati]

Mislim da nekako nema straha za udarac. Mi sami sebi pucamo u nogu, tu smo najbolji

Baš gedajući Mjesec i ja mislim da će nas prije ili kasnije nešto dovoljno veliko pogoditi. To mogu biti milijuni godina, ništa oko čega bi se brinula za sebe, potomke, pa i cijelo čovječanstvo. Zemlja je stara 4,5 milijardi godina. Čitam...

Asteroidi dovoljno veliki da mogu izazvati masovno izumiranje (promjera 10 km ili više) pogađaju Zemlju otprilike svakih 100 milijuna godina. Najpoznatiji takav udar dogodio se prije 66 milijuna godina, kada je asteroid promjera oko 10-15 km udario u područje današnjeg Meksičkog zaljeva (krater Chicxulub), što je dovelo do izumiranja dinosaura i mnogih drugih vrsta.

Manji, ali još uvijek razorni udari (promjera 1 km ili više) događaju se otprilike svakih 500.000 do milijun godina i mogu uzrokovati ozbiljne klimatske promjene, tsunamije i regionalne katastrofe.

Uglavnom teško mi je povjerovati da će do tog trenutka čovječanstvo preživjeti.

 

[Sneeweis]

Baš gedajući Mjesec i ja mislim da će nas prije ili kasnije nešto dovoljno veliko pogoditi. To mogu biti milijuni godina, ništa oko čega bi se brinula za sebe, potomke, pa i cijelo čovječanstvo. Zemlja je stara 4,5 milijardi godina. Čitam...

Obzirom da cemo vrlo skoro (200-500 godina) dekodirati kak radi mozak i moci svijest uploadati u neki cloud da zivimo bestjelesno i vjecno, jedino cega ce se covjecanstvo trebati bojati je da meteor ne pogodi bas onaj server na koji si ti uploadan :zubo:

Kad smo vec kod toga - kam postaviti takve servere da budu sigurni od vanjskih uvjeta (meteor / vremenske nepogode / potresi, itd...?)

 

[Moramo razgovarati]

Obzirom da cemo vrlo skoro (200-500 godina) dekodirati kak radi mozak i moci svijest uploadati u neki cloud da zivimo bestjelesno i vjecno, jedino cega ce se covjecanstvo trebati bojati je da meteor ne pogodi bas onaj server na koji si ti uploadan :zubo:

Kad smo vec kod toga - kam postaviti takve servere da budu sigurni od vanjskih uvjeta (meteor / vremenske nepogode / potresi, itd...?)

Mene onda zanima prizemnije pitanje: obzirom da muškarci cijelo vrijeme misle na seks, svakih 28 minuta u prosjeku, a ni žene nisu baš bez tih misli, za očekivati je kad nas dekodiraju, da će dekodirati i potrebu za seksom... I što onda, kakav će taj biti bestjelesni seks? Na prvu mi se čini prepun mogućnosti, obećavajući. I nesputan.

 

[Cropunk]

Mene onda zanima prizemnije pitanje: obzirom da muškarci cijelo vrijeme misle na seks, svakih 28 minuta u prosjeku, a ni žene nisu baš bez tih misli, za očekivati je kad nas dekodiraju, da će dekodirati i potrebu za seksom... I što onda, kakav će taj biti bestjelesni seks? Na prvu mi se čini prepun mogućnosti, obećavajući. I nesputan.

ne brinem za to. obicna sirotinja ce se prljavo tjelesno seksat i dalje

 

[Sneeweis]

Mene onda zanima prizemnije pitanje: obzirom da muškarci cijelo vrijeme misle na seks, svakih 28 minuta u prosjeku, a ni žene nisu baš bez tih misli, za očekivati je kad nas dekodiraju, da će dekodirati i potrebu za seksom... I što onda, kakav će taj biti bestjelesni seks? Na prvu mi se čini prepun mogućnosti, obećavajući. I nesputan.

Hint: seks je ionak u mozgu, ostalo su perceptori koji prenose impulse i stvaraju uzitak - u mozgu.

Sto ce reci, svrsavacemo bestjelesno ko zecevi, u svakom trenutku i u svakoj prilici